Slovenski ministar financija Uroš Čufer izjavio je u srijedu da je Slovenija sa zadnjim zaduživanjem na američkom tržištu postala srazmjerno visoko zadužena država jer je javni dug u nekoliko godina s nekadašnjih 25 posto BDP-a jako porastao i trenutno iznosi 73 posto BDP-a. Slovenija će se ove godine morati još dva puta zadužiti na međunarodnom financijskom tržištu jer mora otplatiti 3,3 milijardi eura glavnice dospjelih obveza, istaknuo je Čufer. Dodao je da će se zemlja morati zaduživati na stranim tržištima još nekoliko godina te da bi proces smanjivanja vanjskog duga na 60 posto BDP-a mogao početi od 2015. godine, s obzirom na dinamiku predviđenu postupkom utvrđivanja prekomjernog deficita, jer je dinamika povećanja duga visoka iako on još uvijek iznosi manje od prosjeka u Europskoj uniji.
Slovenski ministar financija Uroš Čufer izjavio je u srijedu da je Slovenija sa zadnjim zaduživanjem na američkom tržištu postala srazmjerno visoko zadužena država jer je javni dug u nekoliko godina s nekadašnjih 25 posto BDP-a jako porastao i trenutno iznosi 73 posto BDP-a.
Slovenija će se ove godine morati još dva puta zadužiti na međunarodnom financijskom tržištu jer mora otplatiti 3,3 milijardi eura glavnice dospjelih obveza, istaknuo je Čufer na konferenciji za novinare u Ljubljani. Dodao je da će se zemlja morati zaduživati na stranim tržištima još nekoliko godina te da bi proces smanjivanja vanjskog duga na 60 posto BDP-a mogao početi od 2015. godine, s obzirom na dinamiku predviđenu postupkom utvrđivanja prekomjernog deficita, jer je dinamika povećanja duga visoka iako on još uvijek iznosi manje od prosjeka u Europskoj uniji.
U središte je potrebno staviti politiku usmjerenu u snižavanje javnog duga, istaknuo je Čufer.
Dodao je da vjeruje kako pad BDP-a u prošloj godini nije bio veći od jedan posto u odnosu na 2012. godinu.
Što se tiče proračunske situacije u ovoj godini, Čufer je rekao da je mnogo toga ovisno o odluci ustavnog suda o tome hoće li opstati oporezivanje nekretnina. Slovenska pučka stranka (SLS) te neke udruge općina zatražili su od ustavnog suda ocjenu o tome je li zakon o porezu na nekretnine, donesen krajem prošle godine, u skladu s ustavom.
Ako bi se dogodilo da zakon o porezu na nekretnine padne na ustavnom sudu, pravo alternativno rješenje ne bi bio krizni porez na primanja jer bi to previše opteretilo poduzeća nego veći rezovi u javnoj potrošnji, naglasio je slovenski ministar financija. Pri tome, kako je dodao, dolazi u obzir smanjivanje prevelikog javnog sektora, ali i smanjivanje mirovina, odnosno reforma mirovinskog sustava. Čufer je najavio da će vlada uskoro završiti strategiju privatizacije, odnosno prodaje tvrtki u većinskom vlasništvu države.